Bosna i Hercegovina u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine ima obavezu da prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini Evropske unije. Prema  Mišljenju Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH, Bosna i Hercegovina treba da osnaži prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam (Oblast političkih kriterijia), u značajnoj mjeri unaprijediti proces usklađivanja s acquis-em Evropske unije i usvojiti i provesti relevantno zakonodavstvo (Oblast zakonodavstvo Evropske unije), te je potrebno jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam (Oblast vladavine prava). Očito je da efikasna prevencija i borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma visoko na agendi Evropske unije u odnosu na Bosnu i Hercegovinu [1]  

Trenutno u Bosni i Hercegovini je na snazi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: AML/CFT Zakon)  iz 2014. godine i dopunjavan 2016. godini. AML/CFT Zakon je djelomično usklađen sa IV. Direktivom [2] EU-a i daljom analizom nameću se sljedeći prioriteti u smislu buduće harmonizacije ovog zakona sa acquis-a EU u oblasti sprječavanja pranja novca i finasiranja terorizma [3]  

• AML/CFT Zakononom je potrebno preuzeti definicije virtualne valute, elektronskog novca i pružatelj skrbničke usluge novčanika, koje su sadržane u članu 3. Direktive i V. Direktive EU-a [4], dok je definicija Gotov novac sadržana u Uredbi (EU) 2018/1672  o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i njena primjena počinje od 03.06.2021. godine [5]. Od izuzetnog značaja je preuzimanje navedenih pojmova u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, obzirom da  je upotreba proizvoda elektronskog novca, kao i virtualne valute, sve se više smatra zamjenom za bankovne račune što opravdava podvrgavanje tih proizvoda obvezama usmjerenima na sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Direktno u vezi ove tačke, se veže i obaveza registracije pružatelja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, te pružatelja skrbničke usluge novčanika, koja je definisana u IV.  Direktivi, a koja predviđa obavezu države da pružatelji usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, kao i pružatelji skrbničke usluge novčanika moraju biti registrirani.

   

• Uspostava Centralnog registra stvarnih vlasnika je obaveza po osnovu Direktive EU, koja  u članu 30. predviđa da ”države članice osiguravaju da se od korporativnih i drugih pravnih subjekata osnovanih na njihovu državnom području zahtijeva da pribave i čuvaju odgovarajuće, tačne i ažurirane informacije o svojem stvarnom vlasništvu, kao i detalje o vlasničkim udjelima koje drže” …te da se ove informacije ”čuvaju u središnjem registru u svakoj državi članici, na primjer u trgovačkom registru, registru trgovačkih društava kako je navedeno u članku 3. Direktive 2009/101/EZ (član 30. stav 3. [6]).”  Po osnovu iste Direktive, AML/CFT zakonom je potrebno omogučiti direktan pristup FOO-u i drugim nadležnim subjektima Centralnom registru stvarnih vlasnika, obzirom da član 30. stav 6. predviđa da ”države članice osiguravaju da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen pristup svim informacijama koje se čuvaju u središnjem registru bez upozoravanja dotičnog subjekta”.

 

• Obzirom da je uspostavljen i već u upotrebi Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini [7], potrebno je uspostaviti i Centralni registar računa fizičkih lica jer  u članu 32.a  Direktiva EU predviđa postojanje centralnog elektronskog „sistema za pretragu podataka kojima se omogućuje pravovremena identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju račune za plaćanja i bankovne račune utvrđene pomoću IBAN-a“.  Kao što je to slučaj i sa Registrom stvarnih vlasnika, prethodno pomenuti član također predviđa da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima trebaju biti „direktno dostupne nacionalnim FOO-evima odmah i u nefiltriranom obliku”.

 

• U članu 13. IV. i V. Direktiva (EU) predviđena je mogućnost identifikacije klijenata sredstvima elektroničke identifikacije kako je to predviđeno Uredbom (EU) 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu. Navedenom Uredbom se: a) utvrđuju uvjeti pod kojima države članice priznaju sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba koja su obuhvaćena prijavljenim sistemom elektroničke identifikacije druge države članice; (b) utvrđuju pravila za usluge povjerenja, posebno za elektroničke transakcije; i (c) uspostavlja se pravni okvir za elektroničke potpise, elektroničke pečate, elektroničke vremenske žigove, elektroničke dokumente, usluge elektroničke preporučene dostave i usluge certificiranja za autentikaciju mrežnih stranica. Iako formalno-pravno njena primjena nije obavezna za države već je data samo kao mogućnost, bilo bi od velike koristi (posebno za bankarski sektor), AML-CFT Zakonom omugučiti elektronsku identifikaciju klijenata. Korist navedenog instrumenta u doba COVID- 19 pandemije premašuje potencijalne rizike u sistemu Bosne i Hercegovine za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

---

[1] Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, dostpno na: https://europa.ba/wp-content/uploads/2019/06/Misljenje-Komisije-o-zahtjevu-Bosne-i-Hercegovina-za-%C4%8Dlanstvo-u-Evropskoj-uniji.pdf

[2] Puni naziv: Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ

[3] Zbog ograničenosto prostora prestavljeni su samo prioriteti.

[4] DIREKTIVA (EU) 2018/843 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018L0843&from=HU

[5]</a Uredba (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 dostupna na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018R1672&from=HR

[6] Direktiva 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (SL L 258, 1.10.2009., str. 11.).

[7] https://www.cbbh.ba/content/read/28