Napomena redakcije: AML akademija ima za cilj donositi informacije o AML/CFT mjerama unutar EU-a i zemalja kandidatkinja EU s namjerom uzajamno se obogaćivati u praksama sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Novi predavač akademije je šef Jedinice za otkrivanje organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini, Edin Jahić. Vjerujemo da će stručnjak i praktičar iz nedavno „FATF blacklist zemlje“ sa znanjem iz prve linije u borbi protiv organiziranog kriminala svojim člancima i webinarima privući pažnju ne samo naše AML/CFT profesionalne zajednice.
Organizacija za kontrolu i sprečavanje pranja novca (FATF) definiše virtulanu imovinu kao „kao digitalni prikaz vrijednosti kojom se može elektronski trgovati ili prenositi i koristiti za potrebe plaćanja ili ulaganja. Virtuelna imovina ne obuhvata digitalne prikaze dekretnih valuta, hartija od vrijednosti i druge finansijske imovine koja je već obuhvaćena na drugim mjestima u preporukama FATF“[1], dok Evropska unija slično definiše virtualne valute, i to kao „digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem“.[2]
Zakon o sprječavanju pranja nova i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH“ br. 47/14, 67/16) [3] (Zakon ML/CFT) ne prati gore pomenute trendove, obzirom da ne prepoznaje definicije virtualne valute, pružaoci usluga u vezi virualne imovine (pružaoci usluga), niti bilo koji termin u vezi sa virtualnom imovinom. Shodno tome, Zakon ML/CFT ne omogućava da pružaoci usluga virtualne imovine budu regulisani u svrhe AML/CFT, odnosnu da budu licencirani ili registrirani, te da podliježu efikasnim sistemima za praćenje u cilju poštivanja relevantnih mjera traženih u Preporuci 15. FATF-a, odnosno EU direktive 2018/843 30. maja 2018. godine (5.ta AML/CFT direktiva). Pri tome, nijednim drugim zakonom u Bosni i Hercegovini nije definisano rad pružalaca usluga u vezi sa virtualnom imovinom. Posljedice ovakvog (ne)definisanog pravnog okvira jeste da zvanične institucije nemaju uvida u rad pružalaca usluga virtualnih imovine, obzirom na nepostojanje regulatornog nadzora nad oblasti koja postoji i posluje u Bosni i Hercegovini.[4] Slijedom toga, pružanje usluga u vezi sa virtualnom imovinom se posmatra kao poslovna aktivnost visokog stepena rizika od strane banaka u Bosni i Hercegovini, te banke često odbijaju poslovni odnos sa pružaocima usluga i na taj način se sprječavaju dalji razvoj ovog sektora u Bosni i Hercegovini.
Pored Zakona o AML/CFT, virtualnu imovinu je potrebno definisati posebno krivičnim zakonodavstvom, obzirom da se virtualna imovina kao vrsta imovine proširuje i ukljujučuje na sve FATF preporuke koje u sebi sadrže tremine, kao što su: “sredstva” ili “vrijednost”, kao što su “imovina”, “prihodi”, “sredstva”, “sredstva ili druga imovina” i “odgovarajuća vrijednost”.
To se prije svega odnosi na krivično djelo pranja treba, koje treba da se proširi na bilo koju vrstu imovine uključujući i virtulanu imovinu, bez obzira na njenu vrijednost, koja direktno predstavlja imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela. Sva imovina uključujući virtualna imovina koja je „oprana imovina“, prihod ili sredstvo koje se koristi ili se namjeravaja koristiti za pranje novca ili predikatna krivična dela, imovina koja se koristi, ili je namijenjena ili predviđena za korišćenje za potrebe finansiranja terorizma, terorističkih akata ili terorističkih organizacija, jeste predmet privremenog ili trajnog oduzimanja. Krivično djelo finansiranja terorizma je potrebno produžiti na „sva sredstva ili drugu imovinu,” uključujući virtualnu imovinu, bilo da potiče iz legalnog ili nelegalnog izvora.
Virtualne valute su nastale kao posljedica razvoja novih tehnologije. Jasno je iz definicija FATF i EU-a, virtualne valute nisu novac, jer ne ispunjavaju osnovne funkcije novca. Nove tehnologije i digitalni proizvodi mogu podstaći finansijske inovacije. Dokaz tome je nedavna vijest u medijima u Bosni i Hercegovini o tome da je lansirana prva bosansko-hercegovačka kriptovaluta pod nazivom RuXCrypto (RXC), uz informaciju da je RXC bilo moguće početi rudariti već od 25. septembra 2020. godine. Također, postoje i web platforme za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje digitalnom imovinom. Međutim, nove tehnologije i digitalni proizvodi otvaraju mogućnosti kriminalcima i teroristima za pranje novca ili finansiranje nezakonitih radnji, pa su tako u Bosni i Hercegovini poznati slučajevi kriminalnih aktivnosti koji su uključivali upotrebu kriptovalute u nezakonite svrhe.[5]
Definisanje virtualne imovine odnosno valute u relevantnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine je samo početak aktivnosti, koje država treba poduzeti u cilju njihovog pravnog regulisanja. Sa aspekta sprječavanja pranja novca i finasiranja terorizma potrebno je dalje definisati regulatorni okvir, koji će vršiti nadzor nad ovim sektorom, te metodologiju zasnovanu na riziku i tehniku nadzora. Uz nepostojanje adekvatnog definisanje pojma virtualnih valuta u krivičnom zakonodavstvu, poseban problem je efikasno krivično gonjenje slučajeva. Kriminalci uz smanjeni rizik su u mogućnosti da legitimiraju nezakonito stečen prihod koristeči blagodeti anonimnosti interneta kroz kreiranje lažnih identiteta.
Također, imperativ je obuka kadrova u Bosni, kako u regulatornim tijelima, a tako i u agencijama za provođenje zakona, koji će se u budučnosti baviti pitanjima u vezi sa virtulanom imovinom, jednom kada ona bude pravno definisan od strane države.
[1] FATF Recommendations 2012.pdf
[3] Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH“ č. 47/14) a Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja nova i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH“ č. 67/16)
[4] Npr kao što je to: www.dam.ba
[5] Jedan od takvih slučajeva je: Haker iz Živinica digao na noge evropsku policiju
Šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. Predstavnik u MONEYVAL i FATF.