U ponedjeljak 1. lipnja Vlada Češke Republike odobrila je prijedlog Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika (u daljnjem tekstu „ZESV“). Pitanje stvarnih vlasnika pravnih osoba se ovim korakom izdvaja iz Zakona br. 253/2008 Sb. o mjerama protiv legalizacije imovinske koristi od kriminalne aktivnosti i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu „AML zakon“) [1] i Zakona br. 304/2013 Sb. o javnim registrima (u daljnjem tekstu „ZJR“) [2], te će biti regulirano posebnim zakonom.
Trenutačna zakonska regulativa registra stvarnih vlasnika bila je od njenog donošenja česta meta kritike, posebno zbog nedovoljne implementacije pravne regulacije EU. U praksi se najproblematičnijom smatra višeznačna definicija stvarnog vlasnika, ali i nemogućnost utjerivosti novonastalih obveza. [3] To će se međutim uskoro promijeniti jer novom pravnom regulacijom zakonodavac u češki pravni poredak unosi neke nove zahtjeve koji se odnose na registraciju stvarnih vlasnika prema izmjeni Direktive Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2018/843 od 30. svibnja 2018. kojom se mijenja Direktiva (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i Direktiva 2009/38/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu „5. AML direktiva“).
Nova uredba u ZESV-u bolje reagira na potrebu provođenja složenijih zakonodavnih i sustavnih promjena i niza novih pravila kao i na specifičnost instituta za registraciju stvarnih vlasnika. Uvodi se preciznija definicija stvarnog vlasnika, uređuje opseg podataka o stvarnim vlasnicima koji se upisuju u registar, postupak registracije, automatski prijenos nekih podataka iz javnog registra [4], rješavanje netočnih ili nedostajućih podataka u registru i uvjeti pristupa osoba (uključujući pravne) pojedinim podacima o stvarnim vlasnicima. Zakonom su također u slučaju nepodudarnosti u evidencijama određene relativno stroge sankcije i to kako za privatne (npr. zabrana isplate dobiti), tako i za javne osobe (novčana kazna do 500 000 CZK).
Nova cjelovita zakonska regulativa registra stvarnih vlasnika može se smatrati značajnim pomakom prema većoj transparentnosti. [5] Poseban naglasak stavlja se na transparentnost organizacijske i kadrovske strukture pravne osobe, tj. kako se njome upravlja, upravljanje resursima i koja je fizička osoba kontrolira, odnosno prihvaća njene resurse, te se na taj način otežava pranje novca i financiranje terorizma. Značajan korak naprijed je bolja iskoristivost registra stvarnih vlasnika kao sredstva potpore u ispunjavanju obveza obvezanika prema Zakonu o AML, posebno u kontroli klijenta [6] i stavljanju podataka na raspolaganje javnosti [7] i smanjenju troškova povezanih s administrativnim koracima koje trenutačna uredba instituta stvarnog vlasnika predstavlja kako za (ne samo poslovnu) javnost, tako i za sudove koji provode upis.
Iako se ne mogu zanemariti neka potencijalno slabija mjesta ili nesavršenosti novog propisa koje su postale predmet javne rasprave malo prije nego što je vlada odobrila prijedlog [8], sveukupno možemo novi propis promatrati kao perspektivan plan s potencijalom za jačanje transparentnosti poslovnog okruženja u skladu s relevantnim međunarodnim standardima u ovom području. [9]
Odobreni prijedlog Zakona dostavljen je 8. lipnja Parlamentu ČR kao parlamentarni bilten br. 886/0. Daljnji status njegove rasprave možete saznati ovdje.
U rubrici Stvarni vlasnik pozabavit ćemo se ovim područjem detaljno ne samo s češkog gledišta. Ponudit ćemo međunarodnu usporedbu i pokušati opisati najbolju praksu.
[1] Definicija stvarnog vlasnika sadržana je u odredbi članka 4 stavak 4 AML zakona i temelji se na materijalnom konceptu. Stvarni vlasnik znači: „fizička osoba koja realno ili pravno ima mogućnost izravno ili neizravno izvršavati presudan utjecaj na pravnu osobu, trust ili bilo koji drugi pravni aranžman bez pravne osobnosti.“ Nadalje, članak 29b propisuje obvezu pravnih osoba (i povjerenika) da čuvaju i kontinuirano bilježe trenutne podatke radi utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika, uključujući podatke o činjenici koja utvrđuje status stvarnog vlasnika.
[2] Postojeći režim evidencije stvarnih vlasnika sveobuhvatno je reguliran u petom dijelu članka 118b i dalje ZJR. Samo evidentiranje podataka o stvarnim vlasnicima informacijski je sustav javne uprave u koji se upisuju zakonom definirani podaci o stvarnim vlasnicima. Evidentirani su stvarni vlasnici (1) pravnih osoba upisanih u jedan od javnih registara pravnih i fizičkih osoba i stvarni vlasnici (2) trustova upisanih u registar trustova. Evidenciju vodi sudski registar.
[3] Postojeće zakonodavstvo prepušta pravnim osobama (povjerenicima) da osiguraju cjelovitost, točnost i ažurnost podataka, bez predviđenih sankcija za nepoštivanje zakonskih obveza.
[4] Novim propisom smanjuje se administrativni teret za dotične subjekte uvođenjem takozvanih automatskih prepisa podataka iz javnih registara, što bi trebalo eliminirati potrebu za registracijom stvarnog vlasnika pravne osobe koji se gotovo sa sigurnošću može iščitati iz javnog registra.
[5] Vidi točku 4 preambule 5 AML direktive koja kaže da „Integritet financijskog sustava Unije ovisi o transparentnosti korporativnih i drugih pravnih subjekata, trustova i sličnih pravnih aranžmana. Cilj ove Direktive jest ne samo otkriti i istražiti pranje novca, već i spriječiti da do njega dođe. Poboljšanje transparentnosti moglo bi imati snažan odvraćajući učinak.“
[6] Evidencija ne treba služiti samo identifikaciji stvarnog vlasnika, već i kao referentni okvir za moguće otkrivanje sumnjivih transakcija u slučajevima kada se utvrdi odstupanje između podataka unesenih u evidenciju i podataka dobivenih od strane obveznika.
[7] Za razliku od trenutne situacije će tako javni korisnik moći unijeti identifikatore određene pravne osobe, a zatim otkriti tko je stvarni vlasnik, tj. steći će mogućnost procijeniti moguće sukobe interesa ili vjerodostojnost fizičkih osoba iza određene pravne osobe. No, lustraciju putem identifikacijskih podataka fizičkih osoba moći će obavljati samo odabrana tijela javne vlasti.
[8] Vidi kontroverzije oko promjene i tumačenja pravila za utvrđivanje stvarnog vlasnika trusta koja se u izmjeni teksta zakona pojavila nakon postupka rasprave krajem 2019. godine.
[9] Republika Češka je članica Odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) čiji je cilj osigurati da države članice imaju učinkovite sustave za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te osigurati usklađenost s relevantnim međunarodnim standardima u ovom području.
Filip Novák se specijalizira za područje tržišta kapitala, fintecha, compliance i sprječavanja pranja novca. Na području tržišta kapitala je usredotočen na pravne i regulatorne aspekte pružanja financijskih usluga i kolektivnog ulaganja, ponude vrijednosnih papira i pristupa trgovanju na javnim tržištima. U području fintecha, compliance i sprečavanja pranja novca se usredotočuje prije svega na crowdfunding, wealthtech, compliance financijskih institucija i AML prijetnje povezane s kriptoaktivnim aktivnostima i uporabom novih tehnologija. Trenutno radi u Češkoj narodnoj banci kao stručnjak za regulaciju financijskih tržišta i međunarodnu suradnju. Prije dolaska u Češku narodnu banku obnašao je dužnost voditelja compliance i pravnog odjela licenciranog trgovca vrijednosnim papirima, a prethodno u odvjetničkom uredu HAVEL & PARTNERS.